O Splitgraphic Međunarodnom Grafičkom Bijenalu
Od 2003. godine kada je održan prvi Splitgraphic neprekidno djelujemo predstavljajući međunarodne, hrvatske i lokalne suvremene grafičare, podržavajući nove i klasične tendecije u grafici, trudeći se prije svega predstaviti dobru i kvalitetnu grafičku umjetnost.
I u tome smo u proteklih deset godina uspjeli: osim skupnih izložaba Splitgraphica održano je preko deset samostalnih izložbi grafičkih umjetnika poput Mirka Ilića (2003.), Masahira Fukude (2005.),Vaska Lipovca (2007.), Dušana Džamonje (2009.), Nevenke Arbanas i Maje Franković (2009.), Miroslava Šuteja (2005.), Kristine Restović i Ivana Kožarića (2005.), Brite Weglin (2009.), Nikole Skokandića i Janice Wong (2005.), Huga Besarda (2009 i 2013.) i Ingrid Ledent (2013.).
Jednako tako nagrade na Splitgraphicu tijekom godina dodijeljene su ponajboljim imenina grafičke umjetnosti poput Vaska Lipovca, Masahira Fukude, Huga Besarda, Yoshia Imamure, Davide Kidd, Basila C. Franka, Nevenke Arbanas i Maje Franković, Mirjane Vodopije, Janice Wong, Brite Weglin, Hishasija Kurachija, Ingrid Ledent i Marte Lech.
Tema ili koncept samih izložbi održanih tijekom Splitgraphica se mijenjao tijekom godina. Koncept ili tema prvog Splitgraphica 2003. bila je Dioklecijanova palača izabrana kao nastavak splitske grafičke tradicije. Željeli smo povezati Splitgraphic s grafičkom prošlošću grada i slavnom i utjecajnom knjigom britanca Roberta Adama koji u osamnaestom stoljeću posvetio knjigu arhitekturi Dioklecijanove palače i prikazao je na grafikama Charlesa L. Clérisseaua.
Drugi Splitgraphic je uspostavio temu dijaloga kao temeljnu ideju koja se od tada provlači kroz sve izložbe Splitgraphic bijenala. Tijekom drugog Splitgraphica održan je niz izložbi s konceptom dijaloga među umjetnicima različitih umjetničkih preokupacija, grafičkih tehnika ili pak generacija: Kristina Restović – Ivan Kožarić (galerija Konzervatorskog zavoda), Sandra Mateljan – Marko Pogačnik (Etnografski muzej), Nikola Skokandić – Janice Wong (galerija Konzervatorskog zavoda), skupne izložbe dijalog talijanske i japanske grafike (Muzej grada Splita) i hrvatskih i američkih fotografa (Fotoklub Split).
Treći Splitgraphic 2007. godine je bio u znaku dijaloga ženskih rukopisa tj. grafičarki čiji su radovi zauzimali oko dvije trećine skupne izložbe. Na trećem Splitgraphicu je utemeljena i Nagrada za mlade umjetnike. Proteklih godina smo izlagali, podržavali i nagrađivali mlade i još neafirmirane hrvatske umjetnike što je jedan od glavnih ciljeva bijenala.
Četvrti Splitgraphic 2009. osmišljen je kao dijalog i sučeljavanje različitih grafičkih tehnika propitivanja medija grafike u suvremenim umjetničkim tendencijama, te su osim skupne izložbe organizirane i tri samostalne izložbe (Dijalog Nevenke Arbanas i Maje Franković, izložba Brite Weglin i izložba Dušana Džamonje). Jedan od vrhunaca Splitgraphica je svakako i retrospektivna izložba grafika i crteža Dušana Džamonje u Staroj gradskoj vijećnici. IV Splitgraphic 2009 je ujedno i bio najveći dotada što samo govori o važnosti manifestacije i razini priznanja koje Splitgraphic bijenale stekao.
Osim dijaloga umjetnika i grafičkih tehnika Splitgraphic je uvijek tražio i dijalog gradskih izložbenih prostora. Jedan je razlog nedostatak vlastitog prostora za djelovanje, a drugi je važnost afirmacije i uspostave urbanog dijaloga splitskih izložbenih prostora. Postavljanjem izložbi u različite galerijske prostore tijekom trajanja Splitgraphica uspostavljali smo dijalog i povezanost unutar gradskih struktura “zaposjedajući” ih grafikama. Tako su se samostalne i skupne izložbe odvijale u: galeriji Konzervatorskog zavoda, Muzeju grada Splita, Etnografskom muzeju, galeriji Emanuela Vidovića, Staroj gradskoj vijećnici, galeriji Loggia Zlatna Vrata, galeriji Studio Naranča, Galeriji Sveučilišne knjižnice u Splitu.
Na peti Splitgraphic bijenale se bio prijavio još veći broj umjetnika, brojili smo 205 prijava za skupnu izložbu. Novina koju smo uveli petim Splitgraphicom jest ONLINE Splitgraphic prijava umjetnika i izložba njihovih radova na internetskim stranicama Splitgraphica, te mogućnost glasanja za iste radove što je nagrađeno novom Nagradom Umjetnika – umjetnici i posjetitelji glasuju i određuju dobitnika nagrade. Tema skupne izložbe V Splitgraphic je bila “Dijalog s publikom” gdje nismo nametali koncept. Osim skupne izložbe u Staroj gradskoj vijećnici na kojoj je izloženo 60 autora koje je odabrao stručni žiri, u sklopu V jubilarnog Splitgraphica je na samostalnoj izložbi izlagao u Staroj gradskoj vijećnici i Hugo Besard dobitnik Grand prix nagrade 2009. godine. Značaj broja prijavljenih umjetnika i dolaska u Split jednog od najpoznatijih grafičkih umjetnika današnjice s trideset četiri međunarodne nagrade daje nam priznanje za dosadašnji rad.
U travnju 2013. organizirali smo i Splitgraphic u Zagrebu, naime , u galeriji Vladimir Bužančić održana je tijekom travnja izložba “Grafički svijet Huga Besarda” gdje je izložen opus belgijskog umjetnika Huga Besarda dobitnika Grand Prix 2009 u organiziaciji Splitgraphic bijenala i uz potporu Akademije likovnih umjetnosti Zagreb i prof. Nevenke Arbanas.
Šesti Splitgraphic bijenale se održao od listopada do prosinca 2013. godine. Na skupnu izložbu prijavio se rekordan broj umjetnika – 264 prijave iz 50ak zemalja. Skupna izložba organizirana je u Staroj gradskoj vijećnici s temom “Održivosti/SUSTAINABILITY”. Organizirana je i grupna žirirana izložba studentskih radova u galeriji Loggia Zlatnih vrata.
Tijekom studenog 2013. samostalnu izložbu imala je priznata belgijska umjetnica i profesorica na atwerpenskoj akademiji Ingrid Ledent. Osim samostalne izložbe u Galeriji Sveučilišne knjižnice Ingrid Ledent je održala i predavanje o procesima i idejama iz svog opusa, te je provela posjetitelje predavanja po izložbi. Šesti Splitgraphic je svakako najuspješniji dosad po kvaliteti radova, broju prijavljenih umjetnika, broju posjetitelja, te s izvarednom izložbom Ingrid Ledent koja je utjelovila pojam suvremene grafičke umjetnosti kombinirajući video instalacije, litografiju i digitalni tisak u svojim radovima s filozofijom Henri Bergsona.
U studenom 2014. godine održana je izložba pod nazivom “Deset godina Splitgraphic bijenala 2003-2013: održiva retrospektiva” u Grafičkom centru Vilnius u Litvi gdje su izloženi najbolji radovi i nagrađeni umjetnici tijekom deset godina bijenala.
O Robertu Adamu
Istaknuta knjiga britanskog arhitekta Roberta Adama, tiskana u Londonu 1764., koje izdanje danas spominjemo u povodu 250. obljetnice objavljivanja, trostrukog je značaja ne samo u našoj, već i u europskoj kulturi: bibliografskog kao monumentalno izdanje, arheološkog kao prva monografija o Dioklecijanovoj palači u Splitu i likovnog kao zbir istaknutih grafika, prikaza Splita u osamnaestom stoljeću.
Adamova knjiga, velikog formata, sadrži 46 grafičkih prikaza tada postojećih, kao i rekonstruiranih pogleda na Dioklecijanovu palaču i njezine pojedinosti i 15 bakroreza Splita i njegovih ambijenata toga doba.
Robert Adam poveo je sa sobom u Split 1757. godine dva crtača, koji su snimali arhitekturu Dioklecijanove palače, i francuskog slikara i arhitekta Charlesa Louisa Clérisseaua, koji je slikao istaknutije predjele, koji su nam posebno zanimljivi kao istaknuta ostvarenja i kao dokumentacija tadašnjega Splita.
Charles Louis Clérisseau (1721-1820) bio je francuski slikar ranog klaicističkog stila, koji se usavršavao u Rimu, gdje ga je Adam i upoznao. S Robertom Adamom istraživao je i slikao antičke spomenike. „Nadao sam se imati veliku pomoć u provođenju svoga posla od njegovoga iskustva u proučavanju arhitekture i starina, a usto i uživati u njegovom društvu,“ pisao je Robert Adam u neobjavljenom predgovoru splitske monografije.
Clérisseau je slikao i za rusku caricu Katarinu, a među njegovim radovima iz naših krajeva sačuvani su i crtež iz Pule i iz Trogira.
Od Clérisseauovih izvornih crteža Splita dvanaest se čuva u petrogradskom Ermitažu, a nekoliko u engleskim, pariškim i njujorškim zbirkama.
Dokumentarnu i likovnu vrijednost Clérisseauovih crteža Splita možemo donekle prepoznati na bakrorezima po njima izvedenima za Adamovu knjigu .
Robert Adam je za ilustraciju svoje knjige o Dioklecijanovoj palači okupio i više tada istaknutih talijanskih gravera, Francesca Bartolozzija, Antonija Pietra Zucchija, Domenica Cunega i britanskih Edwarda Rookera, Antonya Walkera i još neke.
Poslu oko izrade vrsnih bakroreza posvetila su braća Adam mnogo pažnje, brinući se više godina oko toga izdanja, o čemu svjedoči obilna njihova prepiska u arhivu u Edinburghu.
U Splitu se Robert Adam sa suradnicima nije dugo zadržao jer ga je mletačka uprava Dalmacije sumnjičila da snima gradska utvrđenja, ali slikaru Clérisseauu je i to bilo dovoljno da vrsno i uvjerljivo izvede niz veduta tadašnjega Splita. Iako nam ti crteži nisu sačuvani u izvorima, iz vjernih grafika rađenima prema njima za Adamovu knjigu možemo oživjeti prizore Splita, grada tada utvrđenog pojasom bastionskih bedema i bogate povijesne arhitekture.
– Duško Kečkemet
Razlog pokretanja Splitgraphic međunarodnog grafičkog bijenala između ostalog je i želja da sačuvamo uspomenu na vrijednu grafičku mapu Roberta Adama, britanskog kraljevskog arhitekta koji je boravio u Splitu u 18. stoljeću i tu je sa svojim suradnicima iscrtao najljepše predloške za grafike tog vremena u Europi, predivnu knjigu o Dioklecijanovoj palači “Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia” (London, 1764.), koja je u to vrijeme bila bestseler u cijeloj Europi i autoru donijela veliku slavu.
Da bi sačuvali memoriju prošlosti i ugradili je u svijest sadašnjosti i budućnosti, pokrenuli smo Splitgraphic vjerujući i nadajući se da ćemo generacijama koje dolaze omogućiti lakše razumijevanje i percepciju našeg čudesnog grada, kako onog njegovog dijela sačuvanog u kamenu tako i ovog zabilježenog na papiru.
Tako smo za prvi bijenale 2003. godine imali zadanu temu Dioklecijanova palača za koju smo dobili nekoliko izvrsnih grafičkih listova, a japanski umjetnik Masahiro Fukuda za svoj rad “Peristil” je dobio nagradu Robert Adam.
Za sljedeći sedmi grafički bijenale 2015. ponovno ćemo zamoliti umjetnike iz Europe i svijeta da na temu Dioklecijanove palače naprave grafičke listove.
Planiramo i izložbu Masahira Fukude koji je nakon ovog grafičkog lista za prvi bijenale napravio još dvanaest predivnih grafičkih listova što je ujedno najveći broj grafika koje je nakon Roberta Adama grafički svjetski umjetnik posvetio Splitu. Tako ćemo uz obljetnicu 250 godina grafičke mape Roberta Adama organizrati izložbu Dijalog grafičkih listova Robert Adam – Masahiro Fukuda koji je jedan od najcijenjenijih i najnagrađivanijih svjetskih grafičkih umjetnika.
– Pavo Majić, direktor Splitgraphic bijenala
Masahiro Fukuda, “Peristil”, sitotisak, Nagrada Robert Adam, I Splitgraphic bijenale 2003.
Janice Wong, “Dio boogie woogie”, monotipija, Posebna nagrada, I Splitrgraphic bijenale 2003.
Savjet Splitgraphic Bijenala
Hugo Besard
Janice Wong
Ingrid Ledent
Joško Belamarić
Lovorka Magaš Bilandžić
Brita Weglin
Nevenka Arbanas
Igor Novaković