Tema ili koncept samih izložbi održanih tijekom Splitgraphica se mijenjao tijekom godina. Koncept ili tema prvog Splitgraphica 2003. bila je Dioklecijanova palača izabrana kao nastavak splitske grafičke tradicije. Željeli smo povezati Splitgraphic s grafičkom prošlošću grada i slavnom i utjecajnom knjigom britanca Roberta Adama koji u osamnaestom stoljeću posvetio knjigu arhitekturi Dioklecijanove palače i prikazao je na grafikama Charlesa L. Clérisseaua.
Drugi Splitgraphic je uspostavio temu dijaloga kao temeljnu ideju koja se od tada provlači kroz sve izložbe Splitgraphic bijenala. Tijekom drugog Splitgraphica održan je niz izložbi s konceptom dijaloga među umjetnicima različitih umjetničkih preokupacija, grafičkih tehnika ili pak generacija: Kristina Restović – Ivan Kožarić (galerija Konzervatorskog zavoda), Sandra Mateljan – Marko Pogačnik (Etnografski muzej), Nikola Skokandić – Janice Wong (galerija Konzervatorskog zavoda), skupne izložbe dijalog talijanske i japanske grafike (Muzej grada Splita) i hrvatskih i američkih fotografa (Fotoklub Split).
Treći Splitgraphic 2007. godine je bio u znaku dijaloga ženskih rukopisa tj. grafičarki čiji su radovi zauzimali oko dvije trećine skupne izložbe. Na trećem Splitgraphicu je utemeljena i Nagrada za mlade umjetnike. Proteklih godina smo izlagali, podržavali i nagrađivali mlade i još neafirmirane hrvatske umjetnike što je jedan od glavnih ciljeva bijenala.
Četvrti Splitgraphic 2009. osmišljen je kao dijalog i sučeljavanje različitih grafičkih tehnika propitivanja medija grafike u suvremenim umjetničkim tendencijama, te su osim skupne izložbe organizirane i tri samostalne izložbe (Dijalog Nevenke Arbanas i Maje Franković, izložba Brite Weglin i izložb Dušana Džamonje). Jedan od vrhunaca Splitgraphica je svakako i retrospektivna izložba grafika i crtežaDžamonje u Staroj gradskoj vijećnici. Splitgraphic 2009. je ujedno i bio najveći dotada što samo govori o važnosti manifestacije i razini priznanja koje Splitgraphic bijenale stekao.
Osim dijaloga umjetnika i grafičkih tehnika Splitgraphic je uvijek tražio i dijalog gradskih izložbenih prostora, jedan je razlog nedostatak vlastitog prostora za djelovanje, a drugi je važnost afirmacije i uspostave urbanog dijaloga splitskih izložbenih prostora. Postavljanjem izložbi u različite galerijske prostore tijekom trajanja Splitgraphica uspostavljali smo dijalog i povezanost unutar gradskih struktura “zaposjedajući” ih grafikama. Tako su se samostalne i skupne izložbe odvijale u: galeriji Konzervatorskog zavoda, Muzeju grada Splita, Etnografskom muzeju, galeriji Emanuela Vidovića, Staroj gradskoj vijećnici, galeriji Loggia Pučkog otvorenog učilišta, galeriji Studio Naranča.
Na peti Splitgraphic bijenale se prijavio još veći broj umjetnika, brojimo 205 prijava za skupnu izložbu. Novina koju smo uveli petim Splitgraphicom jest ONLINE Splitgraphic prijava umjetnika i izložba njihovih radova na internetskim stranicama Splitgraphica, te mogućnost glasanja za iste radove što je nagrađeno novom Nagradom Umjetnika – umjetnici i posjetitelji glasuju i određuju dobitnika nagrade. Osim skupne izložbe u Staroj gradskoj vijećnici na kojoj je izloženo 60 autora koje je odabrao stručni žiri, u sklopu V jubilarnog Splitgraphica na samostalnoj izložbi je izlagao u Staroj gradskoj vijećnici i Hugo Besard dobitnik Grand prix nagrade 2009. godine. Značaj broja prijavljenih umjetnika i dolaska u Split jednog od najpoznatijih grafičkih umjetnika današnjice sa trideset četiri međunarodne nagrade daje nam priznanje za dosadašnji rad. Ovim kratkim pregledom povijesti Splitgraphic bijenala želimo potvrditi neosporni značaj manifestcije za kulturni život grada kao jedinoga međunarodnoga likovnoga događaja u Splitu.
Peti Splitgraphic je bio s idejom nenametanja kustoske koncepcije grafičkim radovima, već im je dao slobodu da egzistiraju bez upisivanja značenja u prostoru. Poštovali smo suverenitet umjetnika kao primarnog proizvođača umjetničkog djela. Konceptom bez koncepta i postavom izložbe htjeli smo naglasiti naš odabir uvijek za dobru grafiku, za kvalitetnu autorsku grafiku i takvu je predstaviti publici. Ne želimo vam reći što da gledate, što je vidljivo, ne želimo vam stvoriti kontekst, ne želimo definirati nečiju umjetničku produkciju. Otkrijte to sami, uživajte u dobrim grafikama, peti Splitgraphic bijenale je bio u dijalogu s vama.
Na trećem Splitgraphicu izložena je grupa autorica-studentica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu: Martina Beneta, Iva Čurić, Tanja Kos, Petra Kriletić, Iva Šarić i Maja Pintarić. Petra Kriletić je i dobitnica Nagrade za mladu umjetnicu trećeg Splitgraphic bijenala.